Predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao je u intervjuu za „Dan” da je Crna Gora zapala u toliku krizu da će vrlo teško odblokirati izborni proces, ali da je to neophodno i da na tom planu očekuje pritisak Evropske unije. Kako je istakao, ako EU još drži Crnu Goru za ozbiljnog partnera, nakon svega što se u njoj izdešavalo, konstruktivno će se umiješati i na neki način podstaći izborni proces. Na opoziciji je, kako je dodao, da međusobne razmirice stave po strani i odrede najbolji način za izlazak na izbore, pa čak i da zauzmu zajednički stav o mogućem bojkotu izbora.

Kako vidite izborni proces u ovoj godini? Da li se nešto ipak može promjeniti ili će se izbori održati po starim pravilima?

– Jedna od planiranih posledica aktuelne situacije koju je proizveo Milo Đukanović jeste udaljavanje od regularnih izbora 2020. godine. Partijski predsjednik države je preko kontrolisanih i slijepo poslušnih linija, ne samo u stranci, već i u institucijama – nažalost, i u Vladi i Skupštini – pokrenuo crkvenu reformu. Vremenski termin u kojem je Đukanović pokrenuo ovu zamišljenu crnogorsku crkvenu šizmu, koja se već pretvorila u bumerang sa elementima političke parodije, ali i u veliko uznemirenje i poremećaj društva, nije bio slučajan.

Na koji vremenski termin mislite?

– Sve je pokrenuto na deset dana od završetka rada Odbora za reformu izbornog zakonodavsta, na deset mjeseci od datuma izbora, u uslovima neregularnog i blokiranog statusu niza vitalnih državno-sudskih organa, koji se nalaze u nekom obliku institucionalnog stečaja, a sve to u punom jeku mučnih korupcionaških afera koje, kao afera „Koverat“, dopiru da vladajuće stranke i njenog predsjednika. Vrlo je teško sada odblokirati izborni proces. Možda je jedina šansa u tome da se predstavnici Evropske unije, koja je snažno podržavala rad na izbornom zakonodavstvu, sada konstruktivno umiješa i na neki način podstakne izborni proces. Naravno, ako EU još drži ovakvu Crnu Goru za ozbiljnog partnera nakon svega što se ovdje dešava.

Kako vidite razrješenje aktuelne situacije u zemlji?

– Ako vrh vlasti nastavi sa ovim autokratskim, sve više represivnim metodama, uz hronične korupcionaške afere i nepoštovanje zakona – čega u ovom trenutku nema ni u jednoj zemlji Evrope, situacija će se dodatno komplikovati, sa nepoznatim, pa i riskantnim ishodima. I nastavkom mnogih bumeranga.

Koji su to bumeranzi?

Najmanje dva. Jedan je očigledno na unutrašnjem planu. To je rast visokog, i s pravom, nezadovoljstva građana. Umjesto da se rješavaju nagomilani socijalno-ekonomski problemi, zaustavi bazakonje i korupcionaško funkcionisanje sistema, posebno elite u tom sistemu, igra se na cinične i nemoralne akcije guranja građana u nacionalne i vjerske podjele. Sve to kao studirani izborno-marketinški program s opsesivnim ciljem ostajanja na vlasti. Već živimo posledice ovako nereformske, autokratske politike, a ako se ona nastavi, tek dolaze mnogi degenerativni scenariji u Crnoj Gori, koja je već toliko umorna od podjela i manipulcija raznih vrsta.

Koja bi bila druga posledica aktuelnog stanja?

– Druga posledica bi se odnosila na međunarodni plan. Teško je povjerovati da će Evropska unija nastaviti da blago i nejasnim diplomatskim rječnikom samo ukazuje, ili, bolje rečeno, moli crnogorsku vlast da završi svoju korupcionašku parabolu. Ne vjerujem da EU može dalje tolerisati da ovo društvo nema ni naznake demokratskog i civilizacijskog principa podjele vlasti. Toliko je očigledno da ovdje postoji sistem piramide vlasti na čijem je čelu čovjek ne samo van demokratskih nazora, već, po svemu sudeći, i van pravnog sistema. Naime, ovih dana, uporedo sa autokratskim stilom javnog djelovanja, u kojem predsjednik države građane ove države proglašava ludacima, javnost ne može da sazna, pa ni preko kabineta, a uprkos javno postavljenim pitanjima, da li Đukanović plaća porez na imovinu ili da li je nedavno na privatan put otišao i o trošku građana ove zemlje. Pošto ne vjerujemo da među ostalim članicama NATO-a postoji zemlja sa ovakvom nedemokratskom stvarnošću i tako visokom stopom korupcije, treba očekivati da se i sa te strane čuje glas upozorenja. Tim prije što nam je uoči prijema toliko puta govoreno da NATO nije primarno vojna organizacija, već klub u kojem se dijele demokratske vrijednosti. Govorim o mogućim reakcijama na bazi vrednosnih kriterijuma. Naravno da znam da postoje i one interesnog karaktera. Uostalom, ubrzo ćemo znati više i o toj međunarodnoj dimenziji duboke krize u Crnoj Gori, pa će stvari biti mnogo jasnije. U svakom slučaju, demokratska javnost naše zemlje očekuje demokratske, evropske impulse, i to ne samo retoričke, od predsjednice Komisije EU Ursule fon der Lajen, koja ove nedjelje dolazi u Crnu Goru.

S.R.

---

Opozicija da zauzme jedinstven stav i o mogućem bojkotu izbora
Očekujete li da će se opozicija ujediniti ili je izvjestan bojkot izbora?

– Nisam pristalica davanja savjeta opoziciji, i to preko medija, što se ponekad čini u pretenziji sticanja nekavih javnih poena, a zapravo se postiže suprotno. Neka svaka stranka sa svojom odgovornošću donosi svoje odluke, nek ne uči druge, već neka ih kolegijalno uvažava. Sve što stranke urade politički kulturno, ozbiljno i odgovorno za sebe uradiće

ozbiljno i odgovorno za ukupnu opoziciju. Zato smatram da su pred nama dva, naizgled skromna, ali racionalna zadatka. Prvi, ne napadati se međusobno u opoziciji. Drugi, razgovarati među sobom, poželjno na početku bez medijskih produciranja, pa zavisno od rezultata razgovora, konstatovanih političkih i ideoloških bliskosti, odrediti načine izlaska na izbore. Zajedno, ako je moguće, ili u dvije kolone na bazi sličnih ideoloških pogleda. Ne treba isključiti ni izlazak u više kolona. Takođe treba zajedno zauzeti stav i o mogućem bojkotu izbora. Kako god bilo, važno je da sve prođe bez javnih, nekulturnih, mučnih, već viđenih optužujućih konflikta u opoziciji. Ko čini to, čini loše opoziciji i ciljevima demoratskih promjena u crnogorskom društvu.



”Ne vjerujem da EU može dalje tolerisati da ovo društvo nema ni naznake demokratskog i civilizacijskog principa podjele vlasti